Sajber kriminalci uvek traže način kako da zarade novac na vaš račun. Ovo su najčešći načini online finansijskih prevara.
1 . Pretvaraju se da su ti direktori.
Ovi slučajevi se odnos na prevare kada se sajber kriminalci pretvaraju da su vaš direktor ili kada je putem poslovnog imejla zaposleni koji je ovlašćen za plaćanja prevaren da plati lažnu fakturu ili izvrši neovlašćen prenos novca sa poslovnog računa.
Kako to funkcioniše?
Metod se zasniva na želji zaposlenog da brzo izvrši zadatak kada ga zatraži rukovodstvo. Prevaranti imaju informacije o organizaciji, a elektronska pošta izgleda vrlo ubedljiva.
Koji su znaci upozorenja?
1 . Direktan kontakt uprave putem neželjene besprekorne ili poziva.
2 . Zahtev za apsolutnu poverljivost.
3 . Pritisak i osećaj hitnosti.
4 . Neobičan zahtev u suprotnosti sa unutrašnjim procedurama.
5 . Pretnje ili neobično laskanje i/ili obećanja o nagradi.
2 . Prevaranti se pretvaraju da su vaše mušterije
Pretvaraju se da su dobavljači, pružaoci usluga, poverioci. Pristupi mogu biti putem telefona, pisama ili faksa ili imejla. Prevaranti traže od banke da promene detalje plaćanja za buduće fakture (npr. podatke o primaocu bankovnog računa).
3 . Zovu te, šalju ti poruke ili mejlove
Phishing (putem e-pošte), smeškanje (putem SMS-a) i Vishinga (putem poziva) je najčešći vid manipulacije pojedinca u cilju dobijanja poverljivih informacija korisnika bankarskih usluga.
Bankovne e-poruke
Fišing se odnosi na prevarantske e-poruke koje prevare primaoca kako bi odao lične finansijske ili bezbednosne informacije.
Kako to funkcioniše?
Ove e-poruke mogu izgledati identično tipovima prepiske koje prave banke šalju, kopiraju logotip i kontekst prave e-pošte;
Koristi se jezik koji prenosi osećaj hitnosti, na primer iniciraju penale ako ne odgovorite;
Može vam zatražiti da preuzmete prilog ili kliknete na vezu;
Sajber kriminalci se oslanjaju na činjenicu da su ljudi zauzeti; na prvi pogled, ove e-pošte izgledaju legitimno. Kao rezultat toga, primalac je verovato ozbiljno shvatio ono što je napisano u imjelu i odmah postupa po njemu.
Pozivi banke
Višing (kombinacija glasovnih prouka i email-a) je prevara putem telefona u kojoj prevaranti pokušavaju da prevare žrtvu u otkrivanje ličnih, finansijskih ili bezbednosnih informacija ili prenošenju novca na njih.
Sms poruke iz banke
Smishing (smišing-kombinacija SMS i emil-a) je pokušaj prevaranta da dobiju lične, finansijske ili bezbednosne informacije putem tekstualne poruke. Oni deluju kao pouzdan izvor, a predstavljaju banku, izdavaoca kartica ili provajdera.
Kako to funkcioniše?
U poruci će vas obično pitati (obično sa osećajem hitnosti) da kliknete na određeni link ili pozovete telefonski broj kako biste potvrdili, ažurirali ili ponovo aktivirali svoj račun. Povezivanje na veb stranici dovodi do lažnog veb sajta i broj telefona prevaranta, kako bi izledala kao prava legitimana kompanija. Cilj je da otkrijete bilo kakve informacije koje će pomoći prevarantima da vam ukradu novac.